GODINA DANA OD PRESELJENJA NA AHIRET HAMDIJE EF JUSUFSPAHIĆA RAHMETULLAHI ALEJHI

Povodom godinu dana od preseljenja na ahiret Hamdije ef Jusufspahić, rahmetullahi alejhi, juče su u Bajrakli džamiji nakon podne namaza proučene hatma i dova.
Hamdija ef Jusufspahić rođen je u Zanesovićima kod Bugojna 16. juna 1937. godine kao sedmo dete Osmana i Latife.
Upisao je medresu u Sarajevu 1948. godine. Kao izvanredan učenik stekao je pravo na stipendiju u Egiptu. Međutim, čekajući četiri godine na odlazak, u tom perioidu je studirao pravo, završio vojni rok, bio imam u Aladža džamiji u Foči, Karađozbegovoj džamiji u Mostaru i u džamiji u Višegradu.
Islamski teološki fakultet na Univerzitetu Al Azhar u Kairu upisao je 1963. godine i bio je prvi jugoslovenski državljanin koji je taj fakultet završio, kao i postdiplomske studije na Odseku za filozofiju, takođe u Kairu.
Nakon povratka u Jugoslaviju 1967. godine je imenovan za muftiju, a 1978. i za predsednika Svetske islamske asocijacije za Kur'an u Tunisu. Bio je član Svetske islamske asocijacije/Rabite u Meki ( 1984 ). Pisao je i objavljivao radove u dnevnoj i periodičnoj štampi Islamske zajednice, u Preporodu kao i u Glasniku Vrhovnog islamskog starešinstva. Objavljivao je i u časopisu Minberu l-islam i reviji Al-Azher u Egiptu.
Dobio je više nagrada i priznanja od kojih se izdvajaju: Zlatni orden za zasluge (Egipat, 1985.), Veliki zlatni grb (Libija, 1979.), Zlatni ključ Lahorea (Pakistan, 1985.).
U jednom teškom, i nepovoljnom vremenu za sve religije, a posebno za islam, za Bošnjake, Albance, Rome, za druge nacije i nacionalne manjine koje pripadaju muslimanskom verskom i kulturnom krugu, dao je ogroman doprinos razvoju religijskog i kulturnog života na području bivše Jugoslavije, a posebno u Bosni i Hercegovini i Srbiji.
Čvrsto je verovao u versku toleranciju, koju je širio među sugrađanima baš kao i selam, sreću, toplu ljudsku reč, iskreni savet, pomoć...Imao je običaj da kaže: “Ne pravim ja ljude ni muslimanima niti ih patrijarh pravi pravoslavnima, niti ih papa pravi katolicima. Mi vjerujemo da je Bog jedan i da je Bog sve nas stvorio na jedan isti način. To je čista, možda i jedina prava monoteistička vjera, vjerujemo da je Bog sve stvorio, vjerujemo da su ljudi svi postali od Adama i Eve, odnosno Adema i Have, vjerujemo da je jedan Bog sve stvorio, vjerujemo u sudnji dan, uglavnom u sve ono u što vjeruju bogoobjavljene vjere, kao i u Boga, anđele, božje knjige, božje poslanike... I zabranjeno je što je grešno, naročito je zabranjen terorizam po vjeri, i to strogo."
Predsednik Republike Srbije Tomislav Nikolić je 2012. potpisao ukaz kojim je Hamdija Jusufspahić odlikovan Sretenjskim ordenom I stepena. U Ukazu se navodi da Hamdija efendija dobija odlikovanje zbog zasluga i ličnog doprinosa u razvoju međuverske saradnje, verske tolerancije i predstavljanje Srbije u inostranstvu, posebno u zemljama sa većinskim muslimanskim stanovništvom.
Isticao je kako je položaj muslimana u Srbiji veoma težak, jer se na njih gledalo kao na ostatak turskog, okupatorskog vremena, kao na nenarodni element i izdajnike. „ Ja sam ovdje pune trideset i dvije godine i mogu da kažem da sam uglavnom zadovoljan. Imam dobar komšiluk i dobro okruženje. Uspjeli smo da se razumijemo. Sve to ne znači da provokacije ne doživljavamo skoro svakodnevno“, izjavio je jednom rahmetli Muftija u intervjuu za nedeljnik Vreme.
Muftija beogradski Hamdija Jusufspahić kao imam Bajrakli džamije prvobitno ju je zatekao zaključanu jer se u njoj pre njegovog dolaska ni džuma nije klanjala. Od tada svaki dan je bio izazov za sebe, ali upornost, hrabrost, mudrost i znanje koje je Hamdija ef Jusufspahić, rahmetullahi alejhi, pronalazio u Kur’anskoj reči su rezultirali činjenicom da je nakon sebe ostavio organizovanu zajednicu muslimana, desetine mesdžida, medresu, fakultet...
Govoreći o svom dolasku u Beograd rahmetli Hamdija ef Jusufspahić je u jednom od mnogobrojnih intervjua kazao: "Kad sam došao u Beograd kao Muftija, niko nije vjerovao da ću moći dugo da se zadržim. Ni meni nije bilo lako, ali sam imao sreću da uspostavim dobre odnose sa patrijarhom Germanom, velikim čovjekom i pravim prijateljem“.
Prvi Reisu-l-ulema Islamske zajednice Srbije je postao 2006. godine.
U penziju je otišao 2008. godine, a nakon toga ga je Vrhovni sabor Islamske zajednice Srbije imenovao za doživotnog, počasnog Reisu-l-ulemu Islamske zajednice Srbije.
Hamdija Jusufspahić se sve vreme trudio da radi ono što mu je Allah naredio – da širi mir i propoveda veru. "Vjera je uvijek bila ta koja je nadahnjivala čovjeka da razumije drugog čovjeka, ona je ta koja nas uči da su granice naših sloboda, slobode komšija, drugih ljudi. Samo pravilno shvatanje religije i njenih izvora može doprinijeti poboljšanju kvaliteta života i međuljudskih odnosa."
Uvek je govorio protiv terorizma, bilo državnog, bilo grupnog ili pojedinačnog, vodeći se time da „Ljudi treba da razgovaraju i da poštuju prava svih“.
